Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista – Duhovni i Kulturni Centar Bosanske Posavine
Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista na Plehanu, smješten desetak kilometara jugoistočno od Dervente, predstavlja važan simbol katoličke vjere i kulturne baštine u Bosanskoj Posavini. Osnovan 1875. godine, samostan je izgrađen na brežuljku Plehan, a franjevci su u ovom kraju djelovali još od srednjeg vijeka, za vrijeme bosanske samostalnosti. Iako je samostan bio uništen tokom rata 1990-ih godina, njegova obnova je započela 2019. godine, a izgradnja novog samostana predstavlja nadu u povratak i obnovu vjerskog života u ovom kraju.
Historijski Pregled i Značaj
Franjevačka prisutnost na Plehanu datira još iz srednjovjekovne Bosne, a formalna izgradnja samostana započela je 1875. godine, nakon što je crkva izgrađena 1869./70. godine. Tokom godina, samostan je postao duhovno središte za katolike u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, okupljajući vjernike iz Dervente i okolnih područja.
Tokom rata 1992. godine, samostan je uništen i miniran, a mnogi stanovnici su morali napustiti svoja ognjišta. Međutim, franjevci su nastavili služiti svojoj zajednici, a s vremenom su započeli napore za obnovu samostana i crkve. U srpnju 2019. godine, kamen temeljac za novi samostan svečano je blagoslovljen, čime je započeta nova faza u obnovi ovog značajnog vjerskog objekta.
Arhitektura i Obnova
Novi franjevački samostan gradi se na temeljima starog, uzimajući u obzir tradicionalne franjevačke arhitektonske elemente. Cilj obnove je zadržati autentičan izgled samostana, dok se istovremeno prilagođava potrebama modernog vremena. Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista bit će središte vjerskih aktivnosti, ali i važan kulturni centar za povratnike i vjernike iz cijelog plehanskog kraja.
Zvonik i crkva su ključni dijelovi novog samostanskog kompleksa, a posebna pažnja posvećena je restauraciji kulturnih artefakata i riznica koje su sačuvane uprkos uništenju. Povratak franjevaca i obnova samostana simboliziraju snagu zajednice, a projekt obnove finansiran je uz podršku lokalnih i međunarodnih organizacija, uključujući donacije iz Hrvatske i BiH.
Duhovni i Kulturni Značaj
Samostan Plehan ne služi samo kao vjerski objekt, već i kao centar za kulturne manifestacije, predavanja i druge aktivnosti koje okupljaju zajednicu. Planirana izgradnja Vjersko-kulturnog središta Plehan dodatno će obogatiti ponudu ovog lokaliteta, omogućavajući posjetiteljima i vjernicima prostor za duhovnu obnovu i kulturno uzdizanje.
Gvardijan samostana, fra Anto Tomas, naglasio je važnost povratka mladih porodica u ovaj kraj, izrazivši nadu da će novi samostan biti ključni faktor u tom procesu. Župa Plehan je nekada brojala više od 7.300 vjernika, dok ih je sada preostalo oko 60-ak. Obnova samostana smatra se ključnim korakom za jačanje zajednice i oživljavanje vjerskog života na ovom području.
Zanimljivosti o Franjevačkom samostanu na Plehanu
Osnovan 1875. godine: Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista službeno je osnovan 1875. godine, ali franjevci su prisutni u ovom kraju od srednjeg vijeka.
Uništen tokom rata: Samostan je miniran i potpuno uništen tokom rata 1992. godine, ali je njegova obnova započela 2019. godine.
Kamen temeljac: U srpnju 2019. godine, svečano je postavljen kamen temeljac za novi samostan, čime je službeno započela obnova.
Vjersko-kulturno središte: Novi samostan bit će dio Vjersko-kulturnog središta Plehan, koje će služiti kao centar za okupljanja i kulturne manifestacije.
Povratak vjernika: Franjevci se nadaju da će obnova samostana potaknuti povratak mladih porodica i oživljavanje katoličke zajednice na Plehanu.
Praktične informacije za posjetioce
Radno vrijeme
Samostan je otvoren za posjete i vjerske aktivnosti, a posjetioci su dobrodošli da prisustvuju misama i obredima.
Ulaznice
Ulaz u samostan je besplatan, a donacije su dobrodošle kako bi se podržala obnova i održavanje samostana.
Vodič i tura
Organizirane ture su dostupne za posjetitelje koji žele saznati više o historiji samostana i njegovoj obnovi. Ture se mogu rezervisati putem lokalnih turističkih agencija.
Parkiranje
Parking je dostupan u blizini samostana, omogućavajući jednostavan pristup za posjetioce.
Kulturni događaji
Franjevački samostan Plehan često organizuje vjerske i kulturne manifestacije, uključujući koncerte, predavanja i druge događaje koji okupljaju zajednicu.
Šta posjetiti na Plehanu?
Novi samostan
Istražite proces obnove samostana i njegovu arhitekturu koja čuva tradiciju franjevačkog reda.
Crkva Sv. Marka Evanđelista
Posjetite crkvu koja je dio samostanskog kompleksa, te uživajte u mirnoj atmosferi za molitvu i duhovnu obnovu.
Kulturne manifestacije
Prisustvujte kulturnim i vjerskim događajima koji se redovno organizuju u samostanu i na njegovom području.
Okolni brežuljci
Prošetajte okolnim brežuljcima koji okružuju Plehan, uživajući u prirodnim ljepotama Bosanske Posavine.
KULTURA I ISTORIJA KRAJINE : TRAGOVIMA PROŠLOSTI I NASLIJEĐA
KRAJINA TOUR: Vaša Početna Tačka za Avanture u Krajini
Vodič Kroz Krajinu: Gradovi Koji Moraju Biti Na Vašoj Listi
Ključ
Da li ste znali?
Ključ je prvi put spomenut 1329. godine u dokumentima bana Stjepana II. Kotromanića, što svjedoči o njegovom dugom istorijskom značaju.
Srednjovjekovni Stari grad Ključ bio je važna fortifikacija koja je služila kao obrambeni centar za okolinu, a danas pruža nevjerovatan pogled na rijeku Sanu i okolni kraj.
Kroz Ključ je nekada prolazio poznati voz Ćiro , koji je bio ključan za povezivanje ovog kraja sa ostatkom Bosne i Hercegovine, kao i za ekonomski razvoj regije.
Rijeka Sana, jedna od najčistijih rijeka u zemlji, izvire u blizini Ključa i nudi izvrsne mogućnosti za ribolov, kampovanje i druge aktivnosti na otvorenom.
Cazin
Da li ste znali?
Dvorac Ostrožac je jedan od najprepoznatljivijih srednjovjekovnih spomenika u Bosanskoj Krajini.
Cazinska buna iz 1950. godine bila je jedina antikomunistička pobuna seljaka u Evropi tokom Hladnog rata.
Cazin je bio važno trgovačko središte još u srednjem vijeku, zahvaljujući svom strateškom položaju.
Grad Cazin je dom brojnih kulturnih manifestacija, uključujući umjetničke kolonije u Dvorcu Ostrožac.
Cazin je okružen netaknutom prirodom, što ga čini idealnim za ljubitelje planinarenja i avanturističkog turizma.
Gradiška
Da li ste znali?
Bosanska Gradiška je bila važno strateško naselje još od rimskog doba, a naziv grada Servitium se spominje u starim rimskim kartama.
Rijeka Sava, koja prolazi kroz Bosansku Gradišku, proteže se dužinom od preko 40 km i čini prirodnu granicu sa Hrvatskom.
U 18. stoljeću Osmanlije su naselje s južne strane Save nazivali Berbir, dok je kasnije dobio naziv Bosanska Gradiška.
Tokom osmanske vladavine, Bosanska Gradiška je postala važno središte za prelazak vojske preko Save.
Grad je domaćin značajnim kulturnim manifestacijama i ima bogatu tradiciju u sportu, poljoprivredi i trgovini.
