Moš Ovo, Moš Ono - Satirična Priča
U malom krajiškom selu, negdje između Grmeča i rijeke Sane, na sastanku u Domu za Vječnu Krepkost (poznatijem među narodom kao Dom za Vječno Pričanje), skupile se naše drage bakice. Bile su to žene od akcije, u svoje vrijeme radile su i u njivi, i u školi, i u zadruzi – moš ti to vjerovat – sve to u istom danu. U centru pažnje, s pletenjem u rukama i naočalama na vrhu nosa, sjedila je baka Koviljka, poznata kao ‘Kovilja Sveznalica’.
“Drage moje,” započe ona, odloživši pletenje i pogledavši prisutne ispod naočala, “vrijeme je da našoj omladini vratimo onu staru mudrost. Vidite, sad ih uče informatiku, geografiju, al’ ko njih uči ono najvažnije?”

Baka Kaja se nakašlja, “A šta je to najvažnije, Koviljka?”
“Pa, draga moja, ono što nas je spasilo kroz sve ove godine – Moš ovo, moš ono!” uzviknu baka Koviljka, a u domu se prolomi smijeh, pa onda i pljesak. “Gledaj, nekad si moro znat kako zakrpit čarape, popravit ogradu, nahranit kokoši, oprat tepsiju – sve u istom danu! Danas, oni samo znaju kako se instalira aplikacija, al’ kad im crkne pegla, kuku majko!”
“Pravo kažeš, Koviljka,” javi se baka Stana, “moj unuk dođe meni prošle sedmice, kaže – baba, pokvarila se pegla. Ja ga pitam, znaš l’ ti dijete kako to popravit? A on meni kaže: Baba, to se ne popravlja, to se kupuje novo. Ja sam ga pogledala i rekla: E, moj sinko, da je tako tvoj dido razmišljo, još bi mi vukli vodu iz bunara i prali veš na potoku!”
Koviljka zadovoljno klimnu glavom. “Zato sam ja, drage moje, napisala inicijativu da se u osnovne škole uvede predmet ‘Moš ovo, moš ono’. Dosta je bilo filozofije i nekih apstrakcija, daj ti meni dijete koje zna promijenit sijalicu, zakrpit čarapu i skuhat grah bez da zapali kuhinju!”
Baka Kaja se nasmija do suza. “I još da znaju očistiti bunar kad zamulja, je l’ tako?”
“Tako je, tako je!” uskliknuše bakice u glas. “I nek to bude obavezno, kao nekad fiskultura!” dodade baka Stana, a Koviljka potvrdi glavom: “I još ćemo ih učit kako se tračevi šire brzo, a kako sporije, da znaju baratati informacijama, nije sve u tim mobilnim telefonima.”
Tako je na sastanku u Domu za Vječnu Krepkost rođena ideja koja će, ako bog da, od naših školaraca napraviti prave male majstore života. Predmet ‘Moš ovo, moš ono’ uskoro je bio tema razgovora u cijeloj Bosanskoj Krajini. I dok su bake plele i dalje raspravljale o kurikulumu – kako se namješta antena da uhvati sliku bez snijega, kako se pravi zimnica od šipurka, i kako se gasi šporet na drva da ne dimi – svi su se složili: Možda informatika pokreće svijet, ali ‘Moš ovo, moš ono’ ga održava.
U prijedlogu kurikuluma, bake su detaljno razradile nastavne jedinice: ‘Kako nać ovce kad se razbježe’, ‘Kako procijenit ima li vode u bunaru bez da se nagneš preduboko’, i najvažnije – ‘Kako popiti kafu kod komšinice, a da te ne uhvati na traču’.
Kad je inspektor iz Ministarstva obrazovanja došao na sastanak u Dom, bio je dočekan sa domaćim pitama, šljivovicom i lekcijom o tome kako se kuha sapun za pranje veša. Nije prošlo ni pola sata, a već je potpisao prijedlog – kažu, potpisao bi on i ušao u zadrugu da su mu ponudili još jednu pitu i rakijicu.
I tako, u čast Branka Ćopića, u Krajini je ničući novi predmet u školama: ‘Moš ovo, moš ono’ – jer gdje bi mi bili bez naših baka i njihove vječne mudrosti? A, pravo da vam kažem, čujem da će i oni iz grada doći da se uče – kažu da im je crkla pegla, a niko ne zna šta dalje.

🛂 PASOŠ BRANKU ĆOPIĆU – Krajiški Vitez Satire
🪪 Lični Podaci
Ime i Prezime: Branko Ćopić
Mjesto Rođenja: Hašani, Bosanska Krajina
Datum Rođenja: 1. januar 1915.
Datum Preminuća: 26. mart 1984.
Zanimanje: Pisac, pjesnik, satiričar
Državljanstvo: Krajiško
✍️ Književni Identitet
Branko Ćopić je bio neumorni hroničar života običnog čovjeka, čuvar mudrosti krajiškog naroda i jedan od najvoljenijih pisaca bivše Jugoslavije. Njegova djela obiluju humorom, toplinom i lirikom, a pisao je o malim ljudima s velikim srcem, često koristeći satiru da bi oslikao stvarnost društva.
📖 Najpoznatija Djela
Orlovi rano lete – Roman o dječacima partizanima i njihovim nestašlucima.
Magareće godine – Odrastanje i školske avanture sa mnogo humora.
Bašta sljezove boje – Melankolična zbirka priča o djetinjstvu i rodnom kraju.
Ježeva kućica – Poučna bajka u stihovima, vječni klasik za djecu.
Gluvi barut – Roman o partizanskoj borbi i ljudskoj sudbini.
🌟 Satirična Vizija
Kao majstor pripovijedanja, Branko Ćopić je koristio satiru kao alat za ukazivanje na društvene nepravde i ljudske slabosti. Njegove priče su odisale dobrodušnošću i mudrošću, a likovi su često bili prosti, ali mudri – baš kao i narod iz kojeg su potekli.
✨ Pouka priče „Moš ovo, moš ono“
U duhu Ćopićevih priča, satira ‘Moš ovo, moš ono’ podsjeća nas na važnost praktične životne mudrosti. U svijetu modernih tehnologija, gdje su djeca više povezana s internetom nego s prirodom, bake iz doma ‘Vječna Krepkost’ podsjećaju nas da moć života leži u jednostavnim vještinama – kako popraviti peglu, skuhati grah, ili zakrpiti čarapu. Jer informatika pokreće svijet, ali ‘Moš ovo, moš ono’ ga održava.
💡 ZAKLJUČAK
Ćopić nas uči da su male, svakodnevne stvari zapravo najveća životna umjetnost. Naš Krajiški vitez satire svojim pričama pokazuje da je mudrost živjeti jednostavno i veselo, sa srcem punim ljubavi prema životu i ljudima.
Ovaj pasoš simbolizuje pripadnost Krajiškoj mudrosti i satiri, u čast Branku Ćopiću – piscu širokog srca i toplog humora.
I.K.
🎯 Zašto birati KrajinaTour.ba?
✅ Ušteda vremena – Nema više beskrajnog pretraživanja na 10 različitih sajtova.
✅ Najbolje cijene – Mi radimo upoređivanje za vas kako biste prošli što povoljnije.
✅ Sigurnost rezervacije – Svi naši partneri su provjereni i pouzdani.
👉 Testiraj GPT Krajišnika odmah
🚀 Vaše putovanje počinje ovdje – uporedite, rezervišite i uživajte!
#PorediUštedi #KrajinaTour #GPTKrajišnik #PutovanjaBezBrige
Krajina News: Vijesti, Dešavanja i Inspirativne Priče iz Krajine
🏞️ Banje i Jezera Krajine – Oaze mira, zdravlja i prirodne ljepote
🏕️ Kampovi i Etno Sela – Autentično iskustvo boravka u prirodi

Etno Selo Dodig
Krajina Tour I Etno selo Etno Selo Dodig Adresa: Podovi b.b., 80260 Drvar, Bosna i Hercegovina Booking.com Etno Selo Dodig

Auto Camp Aqualand – Bihać
AutoCamp Aqualand Bihać je savršeno mjesto za ljubitelje prirode, kampiranja i avantura. Smješten uz obale rijeke Une, u samom srcu Nacionalnog parka Una, kamp pruža spoj udobnosti, prirodnih ljepota i aktivnosti na otvorenom. Uz terasu s pogledom na rijeku i moderne pogodnosti, ovo je idealno mjesto za opuštanje ili istraživanje ljepota Unske doline.

Una Kamp – Savršeni Odmor uz Rijeku Unu | Kampiranje, Rafting i Priroda
Una Kamp – savršeno mjesto za odmor u prirodi uz obalu rijeke Une. Uživajte u kampiranju, rafting avanturama, vožnji kajaka i sportskim aktivnostima u netaknutoj prirodi Bosanske Krupe!
KRAJINA TOUR: Vaša Početna Tačka za Avanture u Krajini
Vodič Kroz Krajinu: Gradovi Koji Moraju Biti Na Vašoj Listi

Srbac
Da li ste znali?
Srbac je prepoznat kao jedno od vodećih mjesta za eko-turizam zahvaljujući Bardača rezervatu prirode, koji pokriva veliki broj jezera i močvara.
Grad je poznat po tradicionalnim manifestacijama, među kojima se ističu proslave lokalnih svetkovina i sajmovi, koji okupljaju posjetitelje iz cijelog regiona.
Motel Hras i Motel Bardača nude udoban smještaj za turiste, a oba objekta su visoko rangirana po kvaliteti usluge.
Rijeka Sava, koja protiče pored Srpca, igra ključnu ulogu u životu lokalne zajednice, pružajući resurse za poljoprivredu, ali i mogućnosti za sportski turizam.
Srbac je takođe poznat po svojim zanatlijama i tradiciji proizvodnje autohtonih rukotvorina, koje se mogu pronaći na lokalnim sajmovima.

Kotor Varoš
Da li ste znali?
Kotor Varoš je poznat po svojoj srednjovjekovnoj tvrđavi koja se nadvija nad rijekom Jakotinom, pružajući spektakularan pogled na okolne planine i doline.
Rijeka Vrbanja, duga 85 kilometara, sa svojim pritokama nudi idealne uslove za ribolov i rekreaciju, a nekada je bila dom brojnim mlinovima koji su koristili svoju snagu.
Grad je bio važno mjesto tokom osmanske vladavine, kada su se ovdje naselili ljudi iz raznih dijelova Balkana, donoseći sa sobom bogatu kulturnu baštinu.

Glamoč
Da li ste znali?
Glamočko polje je jedno od najvećih krških polja u Bosni i Hercegovini, dugačko oko 45 km.
Šatorsko jezero na planini Šator je ledničkog porijekla i dom alpskim endemima poput runolista i tritona.
Planina Rajan, udaljena samo 2 km od grada, omiljena je destinacija za planine i ljubitelje prirode.
Glamoč je domaćin manifestacije „Dani glamočkog krompira“, koji je najpoznatiji proizvođač ovog kraja.
Spomen muzej Ive Lole Ribara posvećen je narodnom heroju koji je poginuo na Glamočkom polju tokom Drugog svjetskog rata.