Krajina Tour I Vjerski Turizam
Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista – Duhovni i Kulturni Centar Bosanske Posavine
Lokacija: Plehan,Bosna i Hercegovina
Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista na Plehanu, smješten desetak kilometara jugoistočno od Dervente, predstavlja važan simbol katoličke vjere i kulturne baštine u Bosanskoj Posavini. Osnovan 1875. godine, samostan je izgrađen na brežuljku Plehan, a franjevci su u ovom kraju djelovali još od srednjeg vijeka, za vrijeme bosanske samostalnosti. Iako je samostan bio uništen tokom rata 1990-ih godina, njegova obnova je započela 2019. godine, a izgradnja novog samostana predstavlja nadu u povratak i obnovu vjerskog života u ovom kraju.
Historijski Pregled i Značaj
Franjevačka prisutnost na Plehanu datira još iz srednjovjekovne Bosne, a formalna izgradnja samostana započela je 1875. godine, nakon što je crkva izgrađena 1869./70. godine. Tokom godina, samostan je postao duhovno središte za katolike u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, okupljajući vjernike iz Dervente i okolnih područja.
Tokom rata 1992. godine, samostan je uništen i miniran, a mnogi stanovnici su morali napustiti svoja ognjišta. Međutim, franjevci su nastavili služiti svojoj zajednici, a s vremenom su započeli napore za obnovu samostana i crkve. U srpnju 2019. godine, kamen temeljac za novi samostan svečano je blagoslovljen, čime je započeta nova faza u obnovi ovog značajnog vjerskog objekta.
Arhitektura i Obnova
Novi franjevački samostan gradi se na temeljima starog, uzimajući u obzir tradicionalne franjevačke arhitektonske elemente. Cilj obnove je zadržati autentičan izgled samostana, dok se istovremeno prilagođava potrebama modernog vremena. Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista bit će središte vjerskih aktivnosti, ali i važan kulturni centar za povratnike i vjernike iz cijelog plehanskog kraja.
Zvonik i crkva su ključni dijelovi novog samostanskog kompleksa, a posebna pažnja posvećena je restauraciji kulturnih artefakata i riznica koje su sačuvane uprkos uništenju. Povratak franjevaca i obnova samostana simboliziraju snagu zajednice, a projekt obnove finansiran je uz podršku lokalnih i međunarodnih organizacija, uključujući donacije iz Hrvatske i BiH.
Duhovni i Kulturni Značaj
Samostan Plehan ne služi samo kao vjerski objekt, već i kao centar za kulturne manifestacije, predavanja i druge aktivnosti koje okupljaju zajednicu. Planirana izgradnja Vjersko-kulturnog središta Plehan dodatno će obogatiti ponudu ovog lokaliteta, omogućavajući posjetiteljima i vjernicima prostor za duhovnu obnovu i kulturno uzdizanje.
Gvardijan samostana, fra Anto Tomas, naglasio je važnost povratka mladih porodica u ovaj kraj, izrazivši nadu da će novi samostan biti ključni faktor u tom procesu. Župa Plehan je nekada brojala više od 7.300 vjernika, dok ih je sada preostalo oko 60-ak. Obnova samostana smatra se ključnim korakom za jačanje zajednice i oživljavanje vjerskog života na ovom području.
Zanimljivosti o Franjevačkom samostanu na Plehanu
Osnovan 1875. godine: Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista službeno je osnovan 1875. godine, ali franjevci su prisutni u ovom kraju od srednjeg vijeka.
Uništen tokom rata: Samostan je miniran i potpuno uništen tokom rata 1992. godine, ali je njegova obnova započela 2019. godine.
Kamen temeljac: U srpnju 2019. godine, svečano je postavljen kamen temeljac za novi samostan, čime je službeno započela obnova.
Vjersko-kulturno središte: Novi samostan bit će dio Vjersko-kulturnog središta Plehan, koje će služiti kao centar za okupljanja i kulturne manifestacije.
Povratak vjernika: Franjevci se nadaju da će obnova samostana potaknuti povratak mladih porodica i oživljavanje katoličke zajednice na Plehanu.
Praktične informacije za posjetioce
Radno vrijeme
Samostan je otvoren za posjete i vjerske aktivnosti, a posjetioci su dobrodošli da prisustvuju misama i obredima.
Ulaznice
Ulaz u samostan je besplatan, a donacije su dobrodošle kako bi se podržala obnova i održavanje samostana.
Vodič i tura
Organizirane ture su dostupne za posjetitelje koji žele saznati više o historiji samostana i njegovoj obnovi. Ture se mogu rezervisati putem lokalnih turističkih agencija.
Parkiranje
Parking je dostupan u blizini samostana, omogućavajući jednostavan pristup za posjetioce.
Kulturni događaji
Franjevački samostan Plehan često organizuje vjerske i kulturne manifestacije, uključujući koncerte, predavanja i druge događaje koji okupljaju zajednicu.
Šta posjetiti na Plehanu?
Novi samostan
Istražite proces obnove samostana i njegovu arhitekturu koja čuva tradiciju franjevačkog reda.
Crkva Sv. Marka Evanđelista
Posjetite crkvu koja je dio samostanskog kompleksa, te uživajte u mirnoj atmosferi za molitvu i duhovnu obnovu.
Kulturne manifestacije
Prisustvujte kulturnim i vjerskim događajima koji se redovno organizuju u samostanu i na njegovom području.
Okolni brežuljci
Prošetajte okolnim brežuljcima koji okružuju Plehan, uživajući u prirodnim ljepotama Bosanske Posavine.
Feljton 2: “Katoličke bogomolje kao centar otpora i nade: Uloga crkava u Krajini kroz turbulentna vremena”
Katoličke crkve i samostani u Bosanskoj Krajini kroz vijekove nisu služili samo kao mjesta molitve i duhovnog okupljanja, već su postali i simboli otpora, nade i opstanka u teškim vremenima. Tokom ratova, političkih previranja i osvajanja, katoličke bogomolje su često bile utočišta za lokalno stanovništvo, odigravajući ključnu ulogu u očuvanju vjere i kulturnog identiteta. Ovaj feljton istražuje ulogu katoličkih crkava u Krajini, poput Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, i povezuje ih sa sličnim primjerima širom Balkana, kao što su samostani u Mostaru i Dubrovniku.
Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci: Svjedok vjekova otpora
Jedan od najsvjetlijih primjera katoličke izdržljivosti i duhovnog otpora u Bosanskoj Krajini je Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci , koji je osnovan u srednjem vijeku. Smješten u blizini ostataka srednjovjekovne kraljevske tvrđave, ovaj samostan ima dugu i burnu istoriju. Tokom osmanske vladavine, samostan je bio ne samo religijski centar već i kulturno središte, gdje su franjevci predano radili na očuvanju katoličke vjere, obrazovanja i tradicije u ovom dijelu Bosne.
Tokom vijeka, Kraljeva Sutjeska je više puta bila pogođena ratovima i razaranjima, ali je uvijek obnovljena, postajući simbol nade za lokalno stanovništvo. Franjevački redovnici su predvodili vjernike u borbi za očuvanje vjere i identiteta, čak iu trenucima kada je opstanak katoličke zajednice bio ugrožen. Ovaj samostan, sa svojim bogatim arhivom, knjižnicom i muzejom, danas predstavlja važno turističko i kulturno središte.
Crkve kao bastioni vjere u vremenima nevolja
U vrijeme političkih i vojnih previranja, katoličke crkve bile su mnogo više od religijskih objekata. Crkva Svetog Josipa u Prijedoru, na primjer, pretrpjela je razaranja tokom ratova, ali je postala simbol ponovnog rađanja i nade nakon što je obnovljena. Ove crkve pružale su utočište lokalnog stanovništvu i bili centri okupljanja u teškim trenucima, što je činilo njihovu ulogu neprocjenjivom za očuvanje duhovnog i kulturnog identiteta katoličkih vjernika u Bosanskoj Krajini.
Samostani su također igrali ključnu ulogu u kulturnom otporu. Tokom vremena kada je obrazovanje bilo ograničeno, franjevci su se angažovali u edukaciji, prepisivanju knjiga i očuvanju zapisa o lokalnoj istoriji. Franjevački samostan na Plehanu , iako uništen u ratnim sukobima, bio je simbol povratka i obnove nakon rata, dokazujući istrajnost katoličke zajednice.
Povezivanje sa samostanima širom Balkana
Primjeri katoličkih crkava i samostana u Krajini nalaze se svoje paralele u drugim dijelovima Balkana, gdje su bogomolje imale sličnu ulogu u očuvanju vjere i kulture. Samostan u Mostaru , sagrađen u 19. vijeku, imao je sličnu funkciju tokom osmanske vladavine, postavši centar okupljanja i obrazovanja. Mostarski franjevci, poput onih u Krajini, predvodili su svoje zajednice kroz teškoće, a njihov rad u obnovi kulturnog nasljeđa čini ih značajnim za turističku promociju ovog dijela Hercegovine.
Samostan u Dubrovniku , iako se nalazi na dalmatinskoj obali, također predstavlja simbol katoličkog otpora i duhovnog vodstva tokom mletačkih i osmanskih sukoba. Njegova monumentalna arhitektura i bogata kulturna baština privlače hiljade turista godišnje, što služi kao primjer kako bi i manastiri u Krajini mogli postati dio šire turističke mape Balkana.
Zaključak
Katoličke crkve i samostani u Bosanskoj Krajini predstavljaju mnogo više od religijskih zdanja; oni su simboli nade, otpora i očuvanja vjere kroz vijekove političkih previranja i ratova. Njihov značaj leži u sposobnosti okupe zajednice i pružanja stabilnosti u najvažnijim vremenima, a danas, nakon obnove, služe kao kulturni i turistički centri.
Povezivanje ovih bogomolja sa sličnim znamenitostima širom Balkana, poput Samostana u Mostaru i Samostana u Dubrovniku , Bosanska Krajina može postati važna turistička destinacija za one koji žele istražiti bogatu istoriju katoličanstva na ovom prostoru i ulogu crkava u očuvanju identiteta i nade kroz vijekove.
Da li ste znali?
Franjevački samostan na Kraljevoj Sutjesci jedan je od najstarijih samostana u Bosni i Hercegovini i predstavlja središte franjevačke prisutnosti u centralnoj Bosni.
Samostan i Crkva Sv. Ante Padovanskog u Bihaću ključni su vjerski centar za katoličku zajednicu u Bosanskoj Krajini.
Samostan Plehan je jedan od rijetkih samostana u Bosanskoj Posavini, koji ima bogatu tradiciju i franjevačko nasljeđe.
Crkva Sv. Ivana Krstitelja u Travniku predstavlja važan dio katoličke zajednice u srednjoj Bosni.
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu jedna je od najpoznatijih katoličkih građevina u Bosni i Hercegovini.
Zaključak
Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista na Plehanu predstavlja simbol obnove i nade za katoličku zajednicu u Bosanskoj Posavini. Njegova obnova i značaj za lokalnu zajednicu čine ga ključnim duhovnim i kulturnim centrom, koji nudi mir i inspiraciju za sve posjetioce. Njegova bogata historija i posvećenost franjevaca čine ovaj samostan nezaobilaznom destinacijom za sve one koji žele istražiti duhovnu i kulturnu baštinu ovog kraja.
KULTURA I ISTORIJA KRAJINE : TRAGOVIMA PROŠLOSTI I NASLIJEĐA
Uronite u bogatu kulturnu i istorijsku baštinu Krajine. Posjetite znamenite lokacije, tvrđave, i arheološka nalazišta koja svjedoče o burnoj prošlosti ove regije i čuvaju priče koje traju vjekovima.
KRAJINA TOUR
GRADOVI
Gradiška
Da li ste znali?
Bosanska Gradiška je bila važno strateško naselje još od rimskog doba, a naziv grada Servitium se spominje u starim rimskim kartama.
Rijeka Sava, koja prolazi kroz Bosansku Gradišku, proteže se dužinom od preko 40 km i čini prirodnu granicu sa Hrvatskom.
U 18. stoljeću Osmanlije su naselje s južne strane Save nazivali Berbir, dok je kasnije dobio naziv Bosanska Gradiška.
Tokom osmanske vladavine, Bosanska Gradiška je postala važno središte za prelazak vojske preko Save.
Grad je domaćin značajnim kulturnim manifestacijama i ima bogatu tradiciju u sportu, poljoprivredi i trgovini.
Jajce
Da li ste znali?
Jajce je jedno od rijetkih mjesta u svijetu gdje se rijeka obrušava u centru grada, formirajući vodopad visok 22 metra.
Grad Jajce je bio rezidencija posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
Mitreja u Jajcu, hram posvećen bogu Mitri, jedan je od najbolje očuvanih hramova ove vrste u Evropi.
U Jajcu je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a 1943. godine, na kojem je donesena odluka o formiranju Jugoslavije na federalnim principima.
Jajačka tvrđava, izgrađena u 14. vijeku, dominira gradom i pruža predivan pogled na okolne prirodne ljepote.
Kotor Varoš
Da li ste znali?
Kotor Varoš je poznat po svojoj srednjovjekovnoj tvrđavi koja se nadvija nad rijekom Jakotinom, pružajući spektakularan pogled na okolne planine i doline.
Rijeka Vrbanja, duga 85 kilometara, sa svojim pritokama nudi idealne uslove za ribolov i rekreaciju, a nekada je bila dom brojnim mlinovima koji su koristili svoju snagu.
Grad je bio važno mjesto tokom osmanske vladavine, kada su se ovdje naselili ljudi iz raznih dijelova Balkana, donoseći sa sobom bogatu kulturnu baštinu.
