Buško jezero, poznato i kao Buško blato
Buško jezero, poznato i kao Buško blato, jedno je od najvećih umjetnih jezera u Bosni i Hercegovini, s površinom od 55,8 km² i dubinom do 17 metara. Ovo akumulacijsko jezero, koje se prostire na nadmorskoj visini od 716 metara, formirano je kao dio hidroenergetskog projekta 1970-ih godina. Jezero je pravi raj za ribolovce, jer je bogato ribljim vrstama poput šarana, pastrve i soma. Okruženo prirodnim ljepotama i pejzažima Livanjskog polja, Buško jezero pruža savršene uvjete za opuštanje, kampovanje i istraživanje prirode.
Osim što je značajno za hidroenergetsku proizvodnju, ovo jezero je idealno mjesto za ljubitelje prirode i sportske aktivnosti. Planinarenje, vožnja bicikla i pecanje samo su neke od aktivnosti koje Buško jezero nudi.
Zanimljivosti:
Buško jezero ima zapreminu od 782 miliona m³ i jedinstveni ekosistem sa bogatim ribljim fondom.
Njegova voda služi i za potrebe hidroelektrane “Orlovac”, koja se nalazi u Hrvatskoj.
Ovo područje je idealno za odmor u prirodi, sa brojnim lokalnim konobama koje nude domaću hranu.
Praktične informacije za posjetioce:
Radno vrijeme:
Buško jezero nema određeno radno vrijeme, te je posjetiteljima dostupno tokom cijele godine.
Aktivnosti:
Posjetitelji mogu uživati u ribolovu, planinarenju, vožnji bicikla i kampovanju. Za ljubitelje pecanja, jezero nudi raznovrsne riblje vrste.
Smještaj:
U blizini jezera nalaze se brojne mogućnosti za smještaj, uključujući kampove i privatne apartmane. Za one koji žele uživati u prirodi, kampovanje je idealna opcija.
Restorani i lokalna kuhinja:
U okolnim mjestima možete pronaći tradicionalne hercegovačke restorane koji nude domaće specijalitete. Preporučujemo probati svježu pastrmku iz jezera.
Kako doći:
Buško jezero se nalazi na oko 20 km od Tomislavgrada i 30 km od Livna. Pristup je omogućen putem koji vodi kroz Livanjsko polje, a do jezera možete doći i automobilom.
Da li ste znali?
Buško jezero je jedno od najvećih umjetnih jezera na Balkanu.
Dvije trećine jezera nalaze se na području općine Tomislavgrad, dok ostatak pripada Livnu.
Jezero je omiljena destinacija za ribolovce, koji dolaze uživati u bogatstvu ribljeg fonda.
Buško jezero je savršena destinacija za sve one koji žele uživati u miru, prirodi i sportskim aktivnostima.
PORODIČNE AVANTURE U KRAJINI : ZABAVA I OPUŠTANJE ZA SVE GENERACIJE
KRAJINA TOUR: Vaša Početna Tačka za Avanture u Krajini
Vodič Kroz Krajinu: Gradovi Koji Moraju Biti Na Vašoj Listi
Cazin
Da li ste znali?
Dvorac Ostrožac je jedan od najprepoznatljivijih srednjovjekovnih spomenika u Bosanskoj Krajini.
Cazinska buna iz 1950. godine bila je jedina antikomunistička pobuna seljaka u Evropi tokom Hladnog rata.
Cazin je bio važno trgovačko središte još u srednjem vijeku, zahvaljujući svom strateškom položaju.
Grad Cazin je dom brojnih kulturnih manifestacija, uključujući umjetničke kolonije u Dvorcu Ostrožac.
Cazin je okružen netaknutom prirodom, što ga čini idealnim za ljubitelje planinarenja i avanturističkog turizma.
Bosanska Krupa
Da li ste znali?
Rijeka Krušnica, koja se ulijeva u Unu, jedan je od najvećih izvora u Evropi.
Srednjovjekovna tvrđava u Bosanskoj Krupi bila je ključna tačka u borbama za kontrolu nad dolinom Une.
Bosanska Krupa je domaćin tradicionalnih manifestacija poput Memorijalne trke unskih lađara, koja svake godine okuplja ljubitelje adrenalinskih sportova.
Rijeka Una je toliko čista da u njoj žive endemske vrste riba.
Grad se ponosi bogatom kulturnom baštinom, koja uključuje džamije, crkve i ostatke tvrđave, svjedočanstva o dugoj i složenoj istoriji ovog područja.
Prijedor
Da li ste znali?
Prijedor je prvi put spomenut u istorijskim dokumentima kao utvrda za vrijeme Bečkog rata, između 1683. i 1699. godine.
Rijeka Sana prolazi kroz Prijedor i čini ga atraktivnim za ljubitelje vodenih sportova i ribolova.
Prijedor je bio jedan od prvih gradova u BiH povezan željeznicom, a pruga Bosanski Novi – Banja Luka izgrađena je 1873. godine.
Kozara je nacionalni park koji je tokom Drugog svjetskog rata bio poprište jedne od najvećih partizanskih bitaka.
Grad je imao značajan industrijski razvoj tokom 20. vijeka, a najveći poslodavci bili su tvornice kao što su Celpak i rudnik željezne rude Ljubija.
