Buško jezero, poznato i kao Buško blato
Buško jezero, poznato i kao Buško blato, jedno je od najvećih umjetnih jezera u Bosni i Hercegovini, s površinom od 55,8 km² i dubinom do 17 metara. Ovo akumulacijsko jezero, koje se prostire na nadmorskoj visini od 716 metara, formirano je kao dio hidroenergetskog projekta 1970-ih godina. Jezero je pravi raj za ribolovce, jer je bogato ribljim vrstama poput šarana, pastrve i soma. Okruženo prirodnim ljepotama i pejzažima Livanjskog polja, Buško jezero pruža savršene uvjete za opuštanje, kampovanje i istraživanje prirode.
Osim što je značajno za hidroenergetsku proizvodnju, ovo jezero je idealno mjesto za ljubitelje prirode i sportske aktivnosti. Planinarenje, vožnja bicikla i pecanje samo su neke od aktivnosti koje Buško jezero nudi.
Zanimljivosti:
Buško jezero ima zapreminu od 782 miliona m³ i jedinstveni ekosistem sa bogatim ribljim fondom.
Njegova voda služi i za potrebe hidroelektrane “Orlovac”, koja se nalazi u Hrvatskoj.
Ovo područje je idealno za odmor u prirodi, sa brojnim lokalnim konobama koje nude domaću hranu.
Praktične informacije za posjetioce:
Radno vrijeme:
Buško jezero nema određeno radno vrijeme, te je posjetiteljima dostupno tokom cijele godine.
Aktivnosti:
Posjetitelji mogu uživati u ribolovu, planinarenju, vožnji bicikla i kampovanju. Za ljubitelje pecanja, jezero nudi raznovrsne riblje vrste.
Smještaj:
U blizini jezera nalaze se brojne mogućnosti za smještaj, uključujući kampove i privatne apartmane. Za one koji žele uživati u prirodi, kampovanje je idealna opcija.
Restorani i lokalna kuhinja:
U okolnim mjestima možete pronaći tradicionalne hercegovačke restorane koji nude domaće specijalitete. Preporučujemo probati svježu pastrmku iz jezera.
Kako doći:
Buško jezero se nalazi na oko 20 km od Tomislavgrada i 30 km od Livna. Pristup je omogućen putem koji vodi kroz Livanjsko polje, a do jezera možete doći i automobilom.
Da li ste znali?
Buško jezero je jedno od najvećih umjetnih jezera na Balkanu.
Dvije trećine jezera nalaze se na području općine Tomislavgrad, dok ostatak pripada Livnu.
Jezero je omiljena destinacija za ribolovce, koji dolaze uživati u bogatstvu ribljeg fonda.
Buško jezero je savršena destinacija za sve one koji žele uživati u miru, prirodi i sportskim aktivnostima.
PORODIČNE AVANTURE U KRAJINI : ZABAVA I OPUŠTANJE ZA SVE GENERACIJE
KRAJINA TOUR: Vaša Početna Tačka za Avanture u Krajini
Vodič Kroz Krajinu: Gradovi Koji Moraju Biti Na Vašoj Listi
Bosanska Otoka
Da li ste znali?
Bosanska Otoka se prostire na 24 ade, male otoke koje rijeka Una formira kroz svoje vijuganje.
Grad se prvi put spominje 1264. godine kao dio posjeda knezova Babonića.
U Bosanskoj Otoci 1941. godine započeo je jedan od prvih oružanih ustanaka protiv fašizma u Bosni i Hercegovini.
Rijeka Una, koja prolazi kroz grad, dom je brojnim biljnim i životinjskim vrstama, poznata je po svojoj izuzetnoj bistrini i ljepoti.
Bosanska Otoka je važno odredište za ljubitelje sporta na vodi, a svake godine organizuje Una Regatu, koja privlači učesnike iz cijelog regiona.
Kupres
Da li ste znali?
Kupres je poznat po svom skijaškom centru koji privlači skijaše iz cijele regije i šire.
Tokom ljeta, grad postaje popularna destinacija za ljubitelje planinarenja i biciklizma zahvaljujući svojim izvanrednim stazama i prekrasnom prirodnom okruženju. Kupres je također domaćin godišnjem festivalu “Kupreška kosidba”, koji slavi tradicionalne običaje i ruralnu kulturu regije. Grad je poznat kao “grad vjetra” zbog svojih idealnih uvjeta za zmajarenje i paragliding.
Bosanski Petrovac
Da li ste znali?
Bosanski Petrovac se nalazi na raskrsnici važnih puteva još od vremena Rimskog carstva.
Grad Bjelaj, jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova u regiji, nalazi se u blizini Bosanskog Petrovca.
Prevoj Oštrelj, nekada popularna vazdušna banja, i danas privlači brojne posjetioce zbog svog čistog zraka i prirodnih ljepota.
Bosanski Petrovac je poznat po tradicionalnoj izradi ćilima, što je dio lokalne kulturne baštine.
Ovaj kraj ima najveći broj sunčanih sati u Bosni i Hercegovini, zbog čega su ovdje izgrađene prve solarne elektrane u Unsko-sanskom kantonu.
